Inter-University Research Institute Corporation National Institutes for the Humanities National Museum of Ethnology

Ko Siaosi Palauni moʻene ngaahi tātānaki´

Ko e konga ʻeni ʻo e feituʻu ʻoku lisi ai e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo siaosi Palauni moʻene tātānaki´. ʻOku mau to e fakakau foki mo e ngaahi fakamatala felāveʻi mo e ngaahi sosaieti ʻa e kau fakamisinale pea mo e ʻOtu Motu Pasifiki Tonga foki´.

Ko e ngaahi taa mo e fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻi he tātānaki´ naʻe ʻosi fokotuʻutuʻu fakalelei ia he tatapeisi ʻoku tauhi he misiume´. Ngāueʻaki ʻemau foomu fetuʻutaki´ ki ha ngaahi fakamatala fekauʻaki mo eni. Ko e lisi ʻo e tātānaki´ kuo ʻosi pulusi ia ʻi he lea faka-siapani´, ʻe Shuzo Ishimori mo Hayashi (eds). Sio ki he lisi ʻo e ngaahi tohi – ʻBibliograpgy´ ki hono fakaikiiki´.

Misiume ʻa ʻAositelelia
ʻOku ʻi heni e tātānaki laka hake he laʻi taa ʻe 900 naʻe ʻai ʻe Palauni lolotonga ʻa ʻene ʻi he Pasifiki Saute´. Fetuʻutaki ki heʻenau vaʻa ʻAkaivi mo e tafaʻaki ki he ngaahi Lekooti´ ki hono fakaikiiki´.
Ko e Laipeli Mitchell
Ko e laipeli´ ni, ko e konga ia e laipeli ʻo Niu Sauele´, pea ko kinautolu naʻa nau pulusi kakato e tohi fakamatala lekooti kakato ʻo Palauni´.
Ko ʻUlungaanga Fakafonua mo e Sosaieti ʻo e ʻOtumotu Pasifiki´
Ko e ngaahi pepa ʻa Palauni naʻe pulusi ʻe he kautaha tohi ʻa Adam Mattew Publication Ltd.
Misiume ʻo Pitt Rivers
Ko e misiume e ʻUnivesiti Oxford ʻoku to e ai foki mo e konga ʻenau tātānaki tatapeisi ʻe alamaʻu he ʻinitaneti´ kau ai mo e ngaahi koloa ʻātifeki ʻa Palauni. Ko e tatapeisi ko eni´ ʻe lava ʻo sio ai mei heʻenau tatapeisi ʻinitaneti´ mo ʻenau peesi kataloka´.

ʻUlungaanga tuku fakaholo ʻo e Pasifiki Saute´

Ko e Misiume ʻo Papua Niukini pea mo e ngaahi Fakaʻaliaʻali Tāvalivali

Misiumi Fakafonua ʻa Fisi

Te Papa: Misiume ʻo Nuʻu Sila
Ko e misiume lelei ʻaupito eni ki he fekumi ki he hisitolia moe faʻunga ʻo e feituʻu Pasifiki Saute´. Poupou lahi atu ke ngāueʻaki.

Misiume ʻa ʻAokalani
ʻOku ai e konga heni e tātānaki ʻa Palauni e fanga manu puna mei he ʻotu motu Pasifiki´.

Hisitolia e kau fakamisiona

Ko e fakatahaʻanga fakafonua ʻa e tuku fakaholo faka-kalisitiane ʻo ʻAositelelia
Ko e kulupu ʻAositelelia eni ʻoku nau fuʻu tokanga ki hono lekooti ʻo e ngaahi tokoni ʻa e kau fuofua ngāue fakamisinale ki he hisitolia, hangē ko Palauni.´