Inter-University Research Institute Corporation National Institutes for the Humanities National Museum of Ethnology

ʻO Ata Puʻe a Siaosi Palauni: P.J. Mathews, Falemataʻaga o Tū ma Aga a le Atunuʻu *1

E 900 kopi o ata na puʻeina e Siaosi Palauni ʻoloʻo teuina e le Falemataʻaga o ʻAusetalia i Sini. ʻO nei kopi na ʻāmata ona puʻe i le tausaga e 1875, ma talu ai lea mea, ʻua ʻavea ai nei galuega ma nisi o uluaʻi faʻamaumauga o fōliga vaʻaia o le Pasefika i Saute. E faʻatumulia loʻu loto i le fiafia ona ʻua ʻou vaʻai i nei ata ʻuma e 900.

ʻO Siaosi Palauni faʻatasi ai ma tagata o le motu o Woodlark, i le vaitau o le 1800.
Faʻafetai i le Falemataʻaga o ʻAusetalia mo nei ata.
Vaʻa o misionare ma se paopao o tagata o le motu, Niu Kini, 1897. ʻO se fale o le misiona na fausia i le 1875, ma tagata ʻua liliu mai i le lotu i le motu o Duke of York, latalata i le faʻaiʻuga o le vaitau o le 1870.

ʻO laʻu mātau mai nei ata, ʻo se tagata puʻe ata lelei tele Palauni. E ui ina sa ia faʻaaogāina tioata e puʻe ai ana ata, na manino lelei fōliga o mea e leai ni ola (faʻatasi ai ma ni tino o tagata na tutū mai faʻafōliga) ʻae faʻapēnā foʻi mea e gāoioi, e pei o se paopao i luga o le fogāsami.

Na ia puʻeina ata o tagata o motu na liliu mai i le lotu faʻapēnā foʻi ma fale o le misiona, ma tagata o motu ʻua ʻavea ma misiona, ma le vaʻa a le misiona. Faʻaopoopo i ai ma tagata na aʻafia i lana gāluega talaʻi, ma na ia puʻeina foʻi ata aogā o mea tau tū ma aga, faʻatasi ai ma lavalava o tagata o nuʻu, alalafaga, nisi o itūʻāiga o faiga (rituals), faʻapea ma feʻau ʻeseʻese a tagata o nuʻu e faʻatino i aso taʻitasi, e pei ʻo le lalagaina o ʻato poʻo mailei iʻa, faʻatasi ai foʻi ma le fafaiga mai o ufi peʻā matua. Na puʻeina foʻi e Palauni ni ata e tele o lāʻau totō ma mea faʻanātura, e aogā mo le suʻesuʻeina o talaʻaga o mea faʻanātura. ʻUa ʻavea le tele o nei itūʻāiga mea ʻeseʻese na puʻeina o latou ata e Palauni ma ana sāʻiliʻiliga faʻasikola o mea tau tū ma aga, ʻae tainane foʻi lona soifua galue faʻamisionare e fai ma molimau i lona soifua galue sogasogā.

ʻO Palauni ʻo se tasi na mua i malae i mea tau puʻe ata i le itūlagi lea o le Vasa Pasefika. ʻO lona sao lea ʻo le tapuʻeina o ata e faʻamaumau ai tū ma aga eseʻese faʻapea ma vaega o le siʻosiʻomaga o lenei itūlagi i le vaitaimi lea o le seneturi sefeluiva. E iai le talitonuga e faʻaluaina le fuainūmera o ata na puʻeina e Palauni ʻae naʻo se vaega lea e vaʻaia nei ʻauā ʻua leiloa isi. E faʻanoanoa ai ona e lē iloa po ʻo fea ʻo iai ata nei ʻua leiloa.

*1 ʻO lenei faʻamaumauga na uluaʻi lōmia i se tusi na faʻaaogā faʻatasi ma le Faʻaaliga o Punaʻoa a Siaosi Palauni i le tausaga e 1999 (Ishimori, Teut., 1999 Cultural Heritage of the South Pacific: The George Brown Collection at the National Museum of Ethnology. Senri Foundation, in Japanese) ( Vaʻai i le ʻExhibitionʻ/ Faʻaaliga)

*2 E fiafia le ʻautausi ʻoa (curators) o le falemataʻaga a Minpaku e talia ni faʻamatalaga fou e uiga i ata na puʻeina e Siaosi Palauni ma ʻoloʻo ʻumia e ni tagata poʻo punaʻoa foʻi a tagata lautele. Vaʻai ʻi le itūlau e taʻua ʻo le Faʻafetai & Fesoʻotaʻiga mo se faʻamatalaga e manino ai lou fesoʻotaʻi mai o matou.

Siʻosiʻomaga o motu Pasefika e pei ona molimauina e Siaosi Palauni: P. J. Matthews

ʻUa iai se faʻaliliuga faʻaiapani o lenei faʻamaumauga e maua i le tusi fuainūmera 10 o a tatou Līpoti o Tū ma Aga a Senri, Suʻesuʻega e uiga i Punaʻoa a Siaosi Palauniʻ na teuteuina e Shuzo Ishimori ma Isao Hayashi. ʻOʻomi ʻī peʻā e fia faitau i le faʻaliliuga (ジョージ・ブラウンの見た島嶼環境), click here.